Keto dijeta

Hrana bogata proteinima i mastima

Proteini i masti - osnov keto dijete.

Keto dijeta je način ishrane u kome je smanjen unos ugljenih-hidrata tj. šećera, a povećan unos proteina i masti iz kojih se dobija energija neophodna za funkcionisanje organizma. Keto dijeta je stoga slična Atkinsovoj dijeti.

Keto dijeta se ponekad zove i ketogena, a kaže se i da pripada low-carb tipu dijetama zbog smanjenog unosa šećera (na engl. low-carb ukazuje na namirnice sa malo ugljenih-hidrata).

Kada se dnevno unosi manje od 50 grama ugljenih-hidrata, naše telo za 3 do 4 dana potroši sav šećer u krvi i krene da razgrađuje proteine (belančevine) i masti radi dobijanja energije. Ovaj proces se zove ketoza.

Ketogena dijeta vam može pomoći da u prvih 3 do 6 meseci brže izgubite kilograme, od ostalih dijeta. Postoje dva razloga za to:

  1. Organizmu je potrebno više energije za razgradnju masti, nego šećera, i
  2. Duže se zadržava osećaj sitosti kada se unosi više belančevina i masti.

Ipak, keto dijetu treba primenjivati kratkoročno i povremeno, a ne na duže staze, jer je usmerena pre svega na gubitak kilograma, a ne toliko na podizanje sveukupnog zdravlja organizma.

Blagodeti keto dijete

Pored očigledne dobrobiti u smanjenju telesne mase, primena keto dijete može imati pozitivne učinke i u slučajevima poput:

  • Raka,
  • Bolesti srca,
  • Dijabetesa,
  • Policističnih jajnika,
  • Epilepsije i drugih nervnih poremećaja,
  • Akni.

Rak

Insulin je hormon koji omogućava našem organizmu da koristi šećer kao izvor energije. Pošto se u ketogenoj dijeti unosi veoma malo ugljenih-hidrata (šećera), smanjena je i potreba za proizvodnjom insulina što prema nekim istraživanjima, može smanjiti rast kancerogenih ćelija i zaštiti nas od nekih oblika raka.

Muškarac na terapiji zračenjem

Muškarac na terapiji zračenjem.

Bolesti srca

Iako keto dijeta podrazumeva veći unos masti, ona zapravo pomaže smanjivanju nivoa „lošeg” LDL holesterola, a povećavanju nivoa „dobrog” HDL holesterola. Naime, zbog smanjene količine insulina, naš organizam proizvodi manje holesterola. Time se smanjuje rizik od povišenog krvnog pritiska, ateroskleroze i drugih srčanih oboljenja.

Žena meri povrće na vazi

U keto dijeti pored proteina i masti
poželjno je jesti i dosta povrća.

Dijabetes

Keto dijeta smanjuje nivo šećera u krvi i prebacuje organizam na režim razlaganja masti i belančevina radi dobijanja energije. Prilikom tog procesa, u organizmu se stvaraju složena jedinjenja zvana ketoni. Ako imate dijabetes, naročito tip 1, previše ketona u krvi vam može izazvati mučninu. Zato je veoma važno da se pre primene keto dijete konsultujete sa vašim lekarom.

Žena priča sa lekarkom

Pitajte lekara za savet ako imate dijabetes 1.

Policistični jajnici

Ovaj sindrom je najčešći uzrok ženske neplodnosti. Policistični jajnici su uvećani jajnici sa prisustvom mnoštva sitnih folikula na jajniku. Visok nivo insulina može dovesti do pojave policističnih jajnika. Pošto keto dijeta smanjuje nivo insulina u krvi, ona ima povoljan uticaj na ublažavanje ovog sindroma. Takođe, na uklanjanje ovog poremećaja povoljno utiču i smanjenje telesne težine kao i redovna fizička aktivnost.

Policistični jajnici

Keto dijeta povoljno utiče na
policistične jajnike jer
smanjuje nivo insulina u krvi.

Epilepsija i drugi nervni poremećaji

Poznato je da keto dijeta može da smanji epileptične napade. Prema nekim istraživanjima, ketoni koji nastaju prilikom razgradnje masti, imaju zaštitno dejstvo na naš nervni sistem i štite naše nervne ćelije od raznih oštećenja. Zato keto dijeta može da pomogne ljudima koji boluju ne samo od epilepsije, već i Alcahajemerove i Parkinsonove bolesti. Takođe, keto dijeta može da ublaži poremećaje sna.

Neuronska mreža

Ketoni štite nervne ćelije.

Akne

Keto dijeta ima pozitivan efekat na smanjivanje pojave akni. Zbog smanjenog nivoa insulina, smanjena je i proizvodnja drugih hormona koji utiču na izbijanje akni.

Akne na obrazu

Keto dijeta smanjuje pojavu akni.

Vežbanje

Keto dijeta može biti od koristi sportistima koji se bave iscrpljujućim i dugotrajnim vežbanjima, poput trkača i biciklista. Vremenom, ketogena dijeta potpomaže postizanju boljeg odnosa mišićne mase i sala, a takođe povećava nivo kiseonika koje telo može da apsorbuje tokom teških treninga. Ipak za treninge jakog inteziteta koji zahtevaju eksplozivnost, keto dijeta nije najbolji izbor.

Biciklista

Keto dijeta odgovara dugotrajnim,
ali ne i eksplozivnim treninzima.

Neželjene nuspojave

Kamen i pesak u bubregu

Keto dijeta može izazvati pojavu
kamena ili peska u bubrezima.

Uobičajene nuspojave nisu preterano ozbiljne. Možete dobiti:

  • Zatvor stolice (konstipacija),
  • Umereno sniženi nivo šećera u krvi,
  • Smetnje u varenju.

Ređe, ali ozbiljnije nuspojave kod keto dijete su:

  • Kamen ili pesak u bubrezima,
  • Zakiseljenost organizma (acidoza).

Među ostalim nuspojavama, koje se ponekad zovu zajedničkim imenom keto grip, ubrajaju se:

  • Loš zadah,
  • Glavobolja,
  • Slabost,
  • Razdražljivost i nelagodnost,
  • Uvećana glad,
  • Umanjena sposobnost vežbanja.

Ove neželjene pojave se javljaju u prvih nekoliko dana primene keto dijete, ali su prolaznog karaktera. Ponekad se i ne javljaju.

Svakako, da ponovimo još jednom, keto dijetu treba primenjivati kratkoročno i povremeno, a ne na duže staze, jer je usmerena pre svega na gubitak kilograma, a ne toliko na podizanje sveukupnog zdravlja organizma. Pre nego što se odlučite na primenu keto dijete, savetujte se sa vašim lekarom i/ili nutricionistom.

Ako smatrate članak korisnim, podelite ga sa prijateljima:

Pročitajte još:

OSTALE TEME: