Proširene vene

Proširene vene su uvećane i nepravilno izuvijane vene, vidljive ponekad kao plave ili ljubičaste kvrgaste izbočine, ili kao mreža kapilara.

Proširene vene se najčešće javljaju na nogama, ponekad su bolne, a češće pogađaju žene, nego muškarce.

Od proširenih vena boluje oko 25% žena i 15-20% muškaraca.

Proširene vene sâme po sebi nisu opasne po život, ali pošto u njima krv slabije cirkuliše, može doći do njenog postepenog zgrušavanja i stvaranja tromba što može imati veoma ozbiljne, čak i fatalne posledice po život. Zato treba biti oprezan.

Žena radi za stolom

Dugotrajno sedenje može izazvati
proširene vene u donjim delovima nogu
.

Simptomi proširenih vena

  • Nabrekle, kvrgave i najčešće bolne potkožne vene,
  • Neugodan bol, naročito prilikom stajanja,
  • Osećaj “teških” nogu,
  • Peckanje i svrab u predelu gde su se javile,
  • Vidljiva mreža vena na koži, tzv. kapilari,
  • Otekle i natečene noge,
  • Promene na koži poput ekcema i otvrdnjavanje kože,
  • Pojava rana na nogama.

U težim slučajevima proširenih vena radno funkcionisanje obolele osobe može biti ozbiljno narušeno.

Uzroci proširenih vena

Proširene vene su uglavnom nasledna bolest, ali na njihovu pojavu utiču i:

  • dugotrajno stajanje i sedenje,
  • nedovoljno kretanje,
  • povećana telesna težina,
  • ravna stopala,
  • starost,
  • trudnoća (zbog negativnog uticaja ženskog polnog hormona),
  • uzimanja oralne kontracepcije,
  • izlaganje toploti, naročito tokom leta, boravka u saunama i termalnim vodama.

Uzrok bolesti su oslabljeni venski zalisci koji imaju ulogu da usmeravaju krv u venama da teče ka srcu i istovremeno sprečavaju povratni tok krvi usled dejstva gravitacije. Vremenom, zalisci kod obolelih osoba popuštaju usled čega dolazi do povratnog toka krvi čime se krv sve više zadržava u venama što dovodi do njihovog širenja. Takođe, to za posledicu ima i slabiju cirkulaciju krvi ka srcu.

Slabljenje funkcije venskih zalistaka se najpre javlja u venama nogu jer su one ravne i duge, i većinu vremena su u uspravnom stanju čime je efekat gravitacije najizraženiji.

Terapija proširenih vena

Najprirodniji i najdelotvorniji način da se spreči pojava proširenih vena je da se prilikom sedenja noge drže u horizontalnom ili blago nagnutom položaju. Time se uticaj gravitacije poništava ili znatno umanjuje. Ova metoda je najprirodnija i najugodnija za osobu jer se njome noge odmaraju i istovremeno se sprečava njihovo oticanje usled nagomilavanja krvi i tečnosti.

Takođe, treba se držati i sledećih saveta:

  • dugotrajno sedenje treba prekidati na svakih sat vremena kraćim hodanjem,
  • dnevne šetnje od 3 do 5 km,
  • izbegavati dugotrajno sunčanje,
  • smanjiti višak kilograma,
  • predele tela sa proširenim venama tuširati hladnijom vodom jer topla voda pogoduje njihovom proširivanju.

Za ublažavanje proširenih vena mogu se koristiti i medicinske kompresione čarape.

Kompresione čarape vrše pritisak na proširene vene koje se nalaze pri površini i time sprečavaju povratni tok krv i usmeravaju je ka dubljim venama. Pritisak treba da bude adekvatan po svojoj jačini kako ne bi izazvao prestanak cirkulacije. Zato kompresione čarape propisuje lekar.

Lekovi imaju kratkotrajno dejstvo i praktični su samo tokom letnjeg perioda kada je zbog visokih temperatura neprijatno nošenje čarapa.

Takođe, primenjuje se i mazanje kože heparinskom mašću i drugim adekvatnim biljnim preparatima.

Dijagnoza proširenih vena

Da bi se ustanovilo koje su vene proširene potrebno je odraditi color Doppler vena nogu. Ovom ultrazvučnom metodom može se odrediti stepen oštećenja vena.

Lečenje proširenih vena

Postoji nekoliko načina lečenja proširenih vena:

  1. Laserski ili radiofrekventni tretman,
  2. Sklerozacija penom,
  3. Mini flebektomija,
  4. Hirurški zahvat.

1. Laserski ili radiofrekventni tretman

Ovaj tretman se primenjuje za pacijente koji boluju od umerenih i težih oštećenja vena. Izvode se u lokalnoj anesteziji, traju kratko i ne ostavljaju rane od rezova, podlive krvi ili ožiljke. Bolesnik je odmah posle tretmana radno sposoban. Uspešnost laserske metode je skoro 100%, a dugoročna od 94-97%. Radiofrekventna metoda ima uspešnost od 99-99%, a dugoročna oko 80%.

2. Sklerozacija penom

Ovaj postupak je naročito pogodan za lečenje potkožnih proširenih vena koje zaostanu posle laserske ili radiofrekventne intervencije. Sklerozacija penom ima uspešnost od oko 80% nakon 3-5 godina. Jedna nuspojava ove metode je da malo zatamnjuje kožu u predelu tretiranih proširenih vena što nekim osobama može predstavljati estetski problem. Zato sa ovom činjenicom treba biti upoznat. Nakon operacije potrebno je nositi zavoje ili kompresione čarape barem tri meseca.

3. Mini flebektomija

Mini flebektomija je postupak vađenja postraničnih proširenih vena uz pomoć kukice, kroz vrlo sitne rezove na koži. Izvodi se u lokalnoj anesteziji. Postupak je veoma malo invazivan i najčešće se primenjuje nakon laserskog ili radiofrekventnog tretmana ako zaostane neka površinska vena, koja i dalje predstavlja estetski problem pacijentu.

4. Hirurški zahvat

Ovakav vid lečenja proširenih vena je star više od veka i njime se iz tela hirurškim putem odstranjuju oštećene vene. Ovaj tretman podrazumeva totalnu anesteziju i boravak u bolnici od 2-3 dana. Nakon operacije, oporavak traje 2-3 nedelje kućnog bolovanja. Postupak je veoma invazivan jer podrazumeva brojne rezove i šavove, podlive krvi i dužu radnu nesposobnost. Oporavak od operacije je oko 3 dana u bolnici, a potom 2-3 nedelje kućnog bolovanja. Izbegava se lečenje obe noge ovom metodom, već se prvo zaleči jedna noga pa druga. Ovaj metod ima uspešnost od oko 60% nakon 10 godina.

Venska tromboza

Proširene vene se zbog pojave zgrušavanja krvi u njima usled slabe cirkulacije, ponekad povezuju sa trombozom u dubinskim venama koja može biti opasna po život. Tromboza u dubinskim venama predstavlja nastajanje tromba unutar dubinskih vena, što može dovesti do njihovog začepljenja i prestanka protoka krvi. Tromboza u venama se takođe najčešće javlja u nogama.

Ako se color Doppler-om otkrije duboka venska tromboza, potrebno je primiti pacijenta u bolnicu radi primene terapije protiv zgrušavanja krvi heparinom (antikoagulantna terapija) kako bi došlo do otapanja tromba u venama.

Ako smatrate članak korisnim, podelite ga sa prijateljima:

ZANIMLJIVO I KORISNO:

Štitna žlezda

Štitna žlezda kontroliše metabolizam i veoma je važna za pravilan razvoj fetusa tokom trudnoće. Pročitajte kako da prepoznate simptome u poremećaju rada štitne žlezde.

Sedimentacija eritrocita

Povišena sedimentacija u odnosu na prosečne vrednosti obično ukazuje na neku upalu u organizmu. Saznajte koji su uzroci povećanih vrednosti sedimentacije.

Eritrociti ili crvena krvna zrnca

Eritrociti prenose kiseonik (O2) i ugljen-dioksid (CO2) u organizmu. Pročitajte koja važna hemijska jedinjenja učestvuju u izgradnji eritrocita.

Hemoglobin

Hemoglobin služi za prenos kiseonika (O2) od pluća do ostalih delova tela.

Gvožđe (Fe)

Manjak gvožđa u organizmu izaziva anemiju.