
Leukocit među eritrocitima.
Leukociti ili bela krvna zrnca su ćelije imunološkog sistema čija je osnovna uloga zaštita organizma od zaraznih bolesti i stranih materija.
Povišen broj leukocita je često indikator bolesti.
Leukociti nastaju u koštanoj srži, ali delom i u timusu (grudna žlezda koja se nalazi ispod grudne kosti), limfnim žlezdama i čvorovima, i slezini.
Povećanje broja leukocita iznad gornje granice se naziva leukocitoza, a smanjenje ispod donje granice leukopenia.
Kod zdravih, odraslih osoba, broj leukocita u krvi se kreće između 4 x 109 i 1,1 x 1010 po litru krvi, što otprilike čini 1% količine krvi.
Postoje tri glavne vrste leukocita:
- granulociti,
- limfociti i
- monociti.
Granulociti
Granulociti čine većinu belih krvnih zrnaca u perifernoj cirkulaciji. Postoji tri vrste granulocita:
- Neutrofili koji se bore protiv bakterija,
- Eozinofili koji se bore protiv većih parazita i kontrolišu reakcije na alergije koje se javljaju udisanjem,
- Bazofili koji oslobađaju histamin prilikom reakcija nastalih udisanjem.
Limfociti
Limfociti uglavnom kruže limfnim sistemom. Postoji tri vrste limfocita:
- B limfociti nastaju u koštanoj srži (eng. Bone marrow - B-cells). Oni stvaraju antitela koja uništavaju patogene činioce.
- T limfociti nastaju u koštanoj srži, ali sazrevaju u timusu (eng. Thymus - T-cells). T-ćelije postoje kao:
- Citotoksične T-ćelije,
- Pomagačke T-ćelije, i
- Supresorske T-ćelije.
- Ćelije ubice takođe nastaju u koštanoj srži (eng. Natural Killer Cells). Njihova uloga je uništavanje ćelija inficiranih virusima i ćelija raka kao i kod citotoksičnih T-ćelija.
Monociti

Izgled krvnih ćelija. S leva na desno:
eritrocit, trombocit, leukocit.
Monociti uglavnom kruže limfnim sistemom. Monociti ulaze u druga tkiva gde deluju kao "usisavači", odnosno sposobni su da "pojedu" (fagocituju) ostatke izumrlih ćelija u organizmu.
Bolesti
Leukemija (gr. λευκός - beo, αίμα - krv) je vrsta raka koja je praćena nekontrolisnim razmnožavanjem belih krvnih zrnaca.